

Šta zapravo plaćate kada otvarate firmu: naknada APR-u, overa, osnovni kapital, pečat, banka, fiskalni uređaj i knjigovođa — i koji su mesečni troškovi posle registracije.
Na pitanje „koliko košta otvaranje firme" iskren odgovor glasi: sama registracija je jeftina, a pravi trošak je ono što plaćate svakog meseca posle nje. Zato u ovom tekstu odvajamo jednokratne od stalnih troškova.
Iznose namerno ne navodimo napamet — naknade i takse se menjaju, pa važeći iznos uvek proverite kod institucije koja ga naplaćuje. Za vaš konkretan slučaj računicu vam rado pravimo mi.
Plaća se pri podnošenju prijave. Visina je propisana uredbom o naknadama za usluge Agencije za privredne registre i različita je za preduzetnika i za privredno društvo. Važeći iznos i instrukcije za uplatu objavljeni su na sajtu APR-a.
Ako se DOO registruje u papirnoj formi, potpisi osnivača se overavaju, najčešće kod javnog beležnika, po javnobeležničkoj tarifi. Kod elektronske registracije ovog troška nema.
Ulog osnivača nije trošak u pravom smislu — to je novac koji ostaje firmi i koristi se za poslovanje. Najniži iznos propisan je zakonom (važeća pravila objavljuje APR), a iznos iznad toga određujete sami.
Potreban je za elektronsku registraciju i rad na portalu ePorezi. Ako imate biometrijsku ličnu kartu, možete da koristite sertifikat na njoj (uz čitač kartica); sertifikati drugih izdavalaca naplaćuju se po njihovom cenovniku.
Pečat nije obavezan, pa je to trošak samo ako ga želite. Fiskalni uređaj vam treba ako prodajete robu ili usluge građanima — u zavisnosti od rešenja plaća se kupovina ili pretplata. Ako je delatnost uslovljena dozvolom ili saglasnošću, plaćaju se i takse nadležnog organa. Rezervacija poslovnog imena u APR-u je opciona i naplaćuje se posebno.
Za paušalca je to fiksan mesečni iznos iz rešenja Poreske uprave, koji zavisi od delatnosti i drugih elemenata propisanih zakonom — informacije objavljuje Poreska uprava, a okvirnu računicu za vašu delatnost možemo da napravimo i mi. Preduzetnik koji vodi knjige plaća akontacije poreza i doprinose, a DOO plaća porez i doprinose na zarade zaposlenih (uključujući direktora, ako je u radnom odnosu) i porez na dobit.
Paušalac nije obavezan da ima knjigovođu, ali ga mnogi angažuju zbog rokova i čestih izmena propisa. Preduzetnik koji vodi knjige i DOO u praksi gotovo uvek rade sa knjigovođom, jer vođenje poslovnih knjiga, prijava i finansijskih izveštaja zahteva stručnost. Cena zavisi od broja dokumenata, broja zaposlenih, PDV statusa i složenosti delatnosti — zato se dobija posle kratkog razgovora, a ne iz tabele.
Vođenje poslovnog računa, e-banking i platne kartice naplaćuju se po tarifi banke. Razlike između banaka mogu biti značajne, pa ih uporedite pre otvaranja računa.
Opštine mogu da naplaćuju lokalne takse, među kojima je i komunalna taksa za isticanje firme. Da li se i u kom iznosu odnosi na vas zavisi od opštine i vašeg poslovanja — proverite kod svoje opštine ili pitajte nas za vaš slučaj. Tu su i troškovi poslovnog prostora, softvera za fakturisanje i održavanja fiskalnog uređaja, ako vam trebaju.
Koja je opcija jeftinija u vašem slučaju zavisi od prihoda i troškova — o tome više u tekstu Paušalno oporezivanje ili vođenje knjiga — šta odabrati? Ako se odlučite za društvo, pogledajte vodič za osnivanje DOO.
Kada firmu otvarate preko agencije, pored naknada institucijama plaća se i usluga pripreme dokumentacije i vođenja postupka. Naš startup paket ima fiksnu cenu, koju znate unapred, i obuhvata savet pri izboru pravne forme, pripremu dokumentacije, registraciju u nadležnim institucijama i postavljanje knjigovodstva — sve na jednom mestu.
Recite nam čime ćete se baviti i koliki prihod očekujete — uporedićemo troškove paušala, vođenja knjiga i DOO i preporučiti najpovoljniju opciju. Prva konsultacija je besplatna.
ili pozovite 061 1531863