

Da li možete da otvorite firmu dok ste zaposleni, šta važi kada radite na pola radnog vremena, kako se tada plaćaju porez i doprinosi i šta znači „dodatna delatnost".
Sve više ljudi pokreće sopstveni posao dok još radi kod poslodavca — da proveri ideju, da ima dodatni prihod ili da postepeno pređe na svoje. Zakon to ne zabranjuje, ali postoji nekoliko stvari koje treba proveriti pre registracije, da vas firma uz posao ne bi skupo koštala.
Da. Zaposleni može da registruje preduzetničku radnju (uključujući paušal) ili da osnuje DOO. Pre toga proverite:
Ovo je deo koji najviše zbunjuje. Kao zaposleni, osigurani ste po osnovu radnog odnosa — poslodavac obračunava i plaća porez i doprinose na vašu zaradu. Kada uz to registrujete radnju, obaveze po osnovu preduzetništva mogu da se razlikuju od obaveza preduzetnika kome je firma jedini osnov osiguranja. Koji se porez i doprinosi tada plaćaju zavisi od vaše konkretne situacije — proverite kod Poreske uprave ili pitajte nas za vaš slučaj, pre registracije.
Kada radni odnos prestane, menja se vaš status u osiguranju, a time i obaveze po osnovu firme. Zato knjigovođi javite datum prestanka radnog odnosa čim ga znate, da bi se prijave i obračun uskladili na vreme.
Ako radite sa nepunim radnim vremenom — na primer četiri sata dnevno — i dalje ste u radnom odnosu i osigurani po tom osnovu, pa firmu možete da otvorite pod istim uslovima kao i zaposleni sa punim radnim vremenom.
Tačan iznos obaveza zavisi od kombinacije zarade, oblika oporezivanja firme i delatnosti, pa je ovo situacija u kojoj se isplati da obračun napravimo pre registracije, a ne posle prvog rešenja. Rad na 4 sata je čest prelazni model: deo vremena ostajete kod poslodavca, a deo posvećujete sopstvenom poslu. Ako vam je poslodavac ujedno i budući klijent, pročitajte sledeći odeljak.
Česta ideja je da zaposleni pređe „na fakturu" kod istog poslodavca. Za preduzetnike — posebno paušalce — Poreska uprava primenjuje test samostalnosti: prema zakonom propisanim kriterijumima proverava se da li preduzetnik zaista radi samostalno ili je odnos sa nalogodavcem u suštini radni odnos (radno vreme koje određuje nalogodavac, rad u njegovim prostorijama i sa njegovom opremom, dominantan prihod od jednog nalogodavca i slično). Ako test nije ispunjen, prihod se oporezuje kao drugi prihod, uz znatno veće obaveze.
Izraz se koristi u dva značenja. Prvo, tako se u razgovoru često naziva preduzetnička radnja koju neko otvori uz stalni posao — to je registrovana radnja kao i svaka druga, uz razlike u doprinosima opisane gore.
Drugo, to je delatnost kojom se postojeća firma bavi pored pretežne. U APR-u se registruje šifra pretežne delatnosti, a firma po pravilu može da obavlja i druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, osim kada je za njih potrebna posebna dozvola ili saglasnost. Kod paušalaca je oprez obavezan: delatnost je osnov za utvrđivanje paušala, pa svaku promenu ili proširenje posla prvo proverite sa knjigovođom.
Kada imate siguran prihod od plate, firma uz posao često počinje sa manjim i neredovnim prihodima. Paušal je jednostavan, ali se plaća i u mesecima kada nema prihoda; vođenje knjiga prati stvarni rezultat, ali zahteva knjigovođu. Uporedite oba scenarija — tekst Paušalno oporezivanje ili vođenje knjiga daje okvir, a postupak registracije opisan je u vodiču Otvaranje paušalne firme.
Ako je posao povremen, ponekad nije potrebno otvarati firmu — angažman se može ugovoriti ugovorom o delu ili autorskim ugovorom. Kada je isplatilac domaća firma, ona obračunava i plaća porez i doprinose. Za stalan posao sa više klijenata firma je po pravilu urednije rešenje, a često i povoljnije.
Pomoći ćemo vam da izaberete formu, izračunaćemo obaveze za vašu situaciju i otvoriti firmu tako da počne sa radom kada vama odgovara. Prva konsultacija je besplatna.
ili pozovite 061 1531863